Filozofija jezika 2011

Forum studenata filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Moderator: Abraksas

Post Reply
Duško

Filozofija jezika 2011

Post by Duško » 02 Mar 2011, 19:38

FILOZOFIJA JEZIKA
Ljetni semestar 2010/2011, četvrtkom od 12.45-14.15 sati

Doc. dr. sc. Davor Pećnjak/Dušan Dožudić

Kontakt e-mail: ddozudic@hrstud.hr (konzultacije svaki četvrtak od 12.00 sati (ili po dogovoru) u prostorijama Odjela za filozofiju, u prizmelju – lijevo od porte (prema liftu), na desnoj strani, predzadnja vrata)

Tjedni plan nastave:

3. 3. Značenjske činjenice i tradicionalne teorije značenja (Lycan, Filozofija jezika, str. 10-14, 60-67)
10. 3. Zagonetke o singularnim terminima i opisne teorije imena (Lycan, Filozofija jezika, str. 16-19, 34-40; Kripke, Imenovanje i nužnost, str. 41-48, 65-71)
17. 3. Kritika opisnih teorija imena (Lycan, Filozofija jezika, str. 40-44; Kripke, Imenovanje i nužnost, str. 73-85)
24. 3. Uzročno-povijesna teorija imena i izravna referencija (Lycan, Filozofija jezika, str. 45-55; Kripke, Imenovanje i nužnost, str. 57-60, 76-77, 85-89)
31. 3. Russellova teorija opisa i njezini kritičari (Lycan, Filozofija jezika, str. 19-33)
7. 4. Termini za prirodne vrste i supstancije (Lycan, Filozofija jezika, str. 55-58; Kripke, Imenovanje i nužnost, str. 89-90, 101-118)
14. 4. KOLOKVIJ 1
21. 4. Analiza kolokvija / Upotrebna teorija značenja (Lycan, Filozofija jezika, str. 68-75)
28. 4. Verifikacijska teorija značenja i Quineova kritika (Lycan, Filozofija jezika, str. 85-93; Quine, »Dvije dogme empirizma« (članak))
5. 5. Istinitosno uvjetna teorija značenja (Lycan, Filozofija jezika, str. 94-107)
12. 5. Semantika, pragmatika i Griceovi doprinosi filozofiji jezika (Lycan, Filozofija jezika, str. 76-84, 116-121, 131-138)
19. 5. Govorni činovi i ilokucijska snaga (Lycan, Filozofija jezika, str. 122-130)
26. 5. Metafora (Lycan, Filozofija jezika, str. 145-156; Davidson, »Što metafore znače« (članak))
2. 6. KOLOKVIJ 2
9. 6. Analiza kolokvija / zaključno predavanje


Kako do ocjene i sl.
(a) Polaznici kolegija obvezni su dolaziti na svako predavanje. Redovito dolaženje na nastavu i pripremanje u obliku čitanja propisane literature i sudjelovanja u raspravama vrlo je bitno jer svaka nastavna jedinica pretpostavlja poznavanje onih prethodnih i izravno se nadovezuje na njih. Bez znanja ranijeg gradiva puno je teže pratiti predavanja. Polaznici koji neće redovito čitati literaturu teže će usvajati sadržaje, a to znači i teže i lošije položiti kolokvije te zaraditi slabiju završnu ocjenu.
(b) Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Polaznici kolegija koji su položili oba kolokvija, tj. iz oba kolokvija imaju pozitivne ocjene, dobivaju završnu ocjenu po načelu »aritmetičke sredine«.
(c) Polaznici koji iz oba kolokvija imaju pozitivne ocjene, a nisu zadovoljni završnom ocjenom te je žele povisiti, to mogu učiniti tako što će pristupiti pisanju završnog ispita na redovitim ispitnim rokovima. Nakon izlaska na redoviti ispitni rok, student više ne može polagati pravo na ocjenu stečenu na kolokvijima).
(d) Polaznici koji nisu pisali i/ili položili jedan ili oba kolokvija, tj. polaznici koji iz oba kolokvija nemaju pozitivnu ocjenu, moraju pristupiti završnom pismenom ispitu. Na završnom pismenom ispitu piše se ispit iz cjelokupnog gradiva, iz sve propisane literature.
(e) Upozorenje: Obavezne literature ima dosta i radi se o zahtjevnom štivu, no kad se raspodijeli po kolokvijima može ju se svladati bez velikog problema; spremanje sve literature za završni ispit bit će puno teže. Polaznici kolegija trebali bi se, dakle, potruditi ispit položiti preko kolokvija.
(f) Svaki polaznik treba imati na umu da filozofijski radovi nisu pitka beletristika. Filozofijska literatura zahtijeva koncentraciju i dosta vremena te će tekstove vjerojatno trebati pročitati više puta prije no što se usvoji njihov sadržaj. Uzme li se to u obzir, spremanje ispita ili kolokvija nikako ne ostavljajte za posljednji trenutak. Počnete li se spremati na vrijeme neće biti problema, a ako i naiđete na probleme, možete ih razriješiti na predavanjima, konzultacijama ili preko e-maila: ddozudic@hrstud.hr.
(g) Konzultacije su službeno svaki četvrtak prije predavanja, no zakazati se mogu i za neki drugi termin. Polaznici u bilo koje vrijeme mogu predavača kontaktirati e-mailom, s bilo kakvim pitanjima ili problemima vezanim uz kolegij. Polaznik koji nešto nije razumio i nije zbog toga položio kolokvij ili ispit, a nije došao na konzultacije i zamolio za pomoć, nema nikakva opravdanja. Dakle, imate li ikakvih problema, potrebno ja samo javiti na vrijeme.
(h) Polaznici kolegija u bilo kojem trenutku na predavanjima mogu postavljati pitanja i prekidati predavača; štoviše, rasprava na predavanjima se i očekuje. Rasprava i argumentiranje za/protiv bitan su dio filozofije, pa se polaznik nikada ne bi trebao ustručavati iznijeti svoje mišljenje (čak i ako je ono u opreci s onim što predavač izlaže). Isto tako, ako nešto ne razumijete potrebno je pitati. Polaznik koji zbog nerazumijevanja nije položio kolokvij ili završni ispit, a nije pokušao riješiti problem bilo na predavanjima, bilo na konzultacijama, nema nikakva opravdanja.

Obvezna literatura (raspoređena po kolokvijima; na završnom ispitu polaže se literatura s oba kolokvija):
Kolokvij 1 (14. travnja 2011.):
William Lycan, Filozofija jezika [dijelovi navedeni u gornjoj tablici: 1.-6. tjedan]
Saul Kripke, Imenovanje i nužnost [dijelovi navedeni u gornjoj tablici: 1.-6. tjedan]
Kolokvij 2 (2. lipnja 2011.):
William Lycan, Filozofija jezika [dijelovi navedeni u gornjoj tablici: 8.-13. tjedan].
Willard V. O. Quine, »Dvije dogme empirizma« [cijeli članak]
Donald Davidson, »Što metafore znače« [cijeli članak]

Korisna (neobvezna) literatura na hrvatskom jeziku:
Carnap, Rudolf, »Prevladavanje metafizike logičkom analizom jezika«, u J. Brkić (ur.), Čemu još filozofija, Znaci, Zagreb, 1982.
Devitt, Michael i Kim Sterelny, Jezik i stvarnost: Uvod u filozofiju jezika, Kruzak, Zagreb, 2002.
Davidson, Donald, Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra, Zagreb, 2000.
Frege, Gottlob, Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995. [Sadrži i članak »O smislu i značenju«]
Haack, Susan, Filozofija logikâ, Hrvatski studiji, Zagreb, 2005. [Posebno poglavlja 5-7]
Kripke, Saul, Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.
Miščević, Nenad, Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
Miščević, Nenad i Matjaž Potrč (ur.) Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1987. [Zbornik koji sadrži članke G. Fregea, J. L. Austina, P. F. Strawsona, H. P. Gricea, W. V. O. Quinea, D. Davidsona, M. Dummetta, S. Kripkea]
Quine, Willard Van Orman, Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
Švob, Goran, Frege: Pojmovno pismo, Naprijed, Zagreb, 1992. [Posebno poglavlja 1-3]
Wittgenstein, Ludwig, Tractatus logico-philosophicus, Moderna vremena, Zagreb, 2003.
Wittgenstein, Ludwig, Filozofijska istraživanja, Globus, Zagreb, 1998.

Korisna (neobavezna) literatura na engleskome (dostupna u knjižnici Hrvatskih studija):
Lepore, E. i Smith, B. C., ur. The Oxford Handbook of Philosophy of Language. Oxford: Clarendon Press, 2006. [Opsežni priručnik koji detaljno obrađuje glavne teme iz filozofije jezika.]
Ludlow, P., ur. Readings in the Philosophy of Language. Cambridge, MA: MIT Press, 1997. [Opsežna zbirka koja sadrži klasične članke iz filozofije jezika.]

Post Reply